Kratka, datirana istorija Italije.
Etrurci i osnivanje Rima
Mnogo pre Rima, u centralnoj Italiji cvetala je civilizacija Etruraca (od oko VIII veka p.n.e.), a grčki kolonisti su naselili jug (Velika Grčka). Prema tradiciji, Rim je osnovan 753. p.n.e., a nakon perioda kraljeva postao je republika 509. p.n.e.
Republika i Rimsko carstvo (509 p.n.e. – 476 n.e.)
Rim se proširio na celu Italiju, a zatim na basen Sredozemnog mora, pobedivši Kartaginu u Punskim ratovima (264–146. p.n.e.). Nakon veka građanskih ratova, Avgust je postao prvi car 27. p.n.e., započevši dva veka relativnog mira (Pax Romana). Hrišćanstvo je legalizovano 313. n.e.; zapadno carstvo je palo 476. n.e.
Srednji vek
Italija se raspala na kraljevstva, gradove-države i papinske zemlje. Karlo Veliki je krunisan u Rimu 800. godine. Od XI veka moćne pomorske republike — Venecija, Đenova, Piza i Amalfi — bogatile su se trgovinom.
Renesansa (XIV–XVI vek)
Italija je postala kolevka renesanse — preporoda umetnosti i nauke finansiranog od strane porodica kao što su Mediči iz Firence. Leonardo da Vinči, Mikelanđelo i Rafael preobrazili su zapadnu umetnost.
Ujedinjenje — Risorgimento (1815–1871)
U XIX veku, pokret za ujedinjenje, predvođen Đuzepeom Garibaldijem, političarem Kavurom i kraljem Viktorom Emanuelom II, ujedinio je poluostrvo. Kraljevina Italija je proglašena 1861., a Rim je postao prestonica 1870.
XX vek i Republika
Italija se borila u Prvom svetskom ratu (1915–18). 1922. godine Benito Musolini je doveo fašiste na vlast; savez sa Trećim rajhom završio se porazom. Nakon referenduma, Italija je postala republika 1946., a 1957. suosnivač Evropske ekonomske zajednice — današnje Evropske unije.
Informativni materijal. Datumi prema opšteprihvaćenoj istoriografiji.