Kratka, datirana istorija Italije.
Etrurci i osnivanje Rima
Mnogo prije Rima, u centralnoj Italiji je cvjetala civilizacija Etruraca (od oko VIII vijeka p.n.e.), a grčki kolonisti su naselili jug (Velika Grčka). Prema tradiciji, Rim je osnovan 753. p.n.e., a nakon perioda kraljeva postao je republika 509. p.n.e.
Rimska Republika i Carstvo (509. p.n.e. – 476. n.e.)
Rim se proširio na cijelu Italiju, a zatim na mediteranski basen, porazivši Kartaginu u Punskim ratovima (264–146. p.n.e.). Nakon vijeka građanskih ratova, Avgust je postao prvi car 27. p.n.e., započinjući dva vijeka relativnog mira (Pax Romana). Hrišćanstvo je legalizovano 313. n.e.; Zapadno rimsko carstvo je palo 476. n.e.
Srednji vijek
Italija se raspala na kraljevstva, gradove-države i papinske zemlje. Karlo Veliki je krunisan u Rimu 800. godine. Od XI vijeka, moćne pomorske republike — Venecija, Đenova, Piza i Amalfi — obogatile su se trgovinom.
Renesansa (XIV–XVI vijek)
Italija je postala kolijevka renesanse — preporoda umjetnosti i nauke, finansiranog od strane porodica kao što su Mediči iz Firence. Leonardo da Vinči, Mikelanđelo i Rafael su transformisali zapadnu umjetnost.
Ujedinjenje — Risorgimento (1815–1871)
U XIX vijeku, pokret za jedinstvo, predvođen Đuzepeom Garibaldijem, političarem Kavurom i kraljem Viktorom Emanuelom II, ujedinio je poluostrvo. Kraljevina Italija je proglašena 1861., a Rim je postao glavni grad 1870.
XX vijek i Republika
Italija se borila u Prvom svjetskom ratu (1915–18). 1922. Benito Musolini je doveo fašiste na vlast; savez sa Trećim Rajhom završio se porazom. Nakon referenduma, Italija je postala republika 1946., a 1957. je bila suosnivač Evropske ekonomske zajednice — današnje Evropske unije.
Informativni materijal. Datumi prema opšteprihvaćenoj historiografiji.